Srpska književna kritika druge polovine XX veka : tipološka proučavanja

Srpska književna kritika druge polovine XX veka : tipološka proučavanja
tipološka proučavanja

Izdavač: Institut za književnost i umetnost

Tematsko-problemski zbornik radova Srpska književna kritika druge polovine XX veka – Tipološka proučavanja, urađen na projektu Kulturološke književne teorije i srpska književna kritika (178013) u Institutu za književnost i umetnost, deo je pripremnih radnji za nastavak edicije „Srpska književna kritika“. Od 1975. do 1995. godine u ovoj ediciji je objavljeno 25 obimnih tomova (antologija i hrestomatija) u kojima je prezentovano književnokritičko nasleđe iz perioda 1768–1940. godine. Po istoj naučnoj metodologiji i tehnici naučnog istraživanja planirano je da se obradi književna misao druge polovine XX veka.
U prvom radu u Zborn

iku (Predrag Palavestra) i poslednjem (Milan Radulović) razmatraju se sledeća pitanja: 1. kakva je metodologija i koji su kriterijumi primenjeni u sistematizaciji srpske kritike od njenih početaka do sredine 20. veka; 2. da li je metodologiju i tehniku naučnog prezentovanja građe kakve su primenjene u 25 tomova potrebno i mogućno inovirati; 3. u koliko tomova treba da bude predstavljena srpska književna misao 1950–2000. godine; 4. koji kritičari iz ovog perioda treba da budu zastupljeni u ediciji na osnovu književnoistorijskih i aksioloških kriterijuma koji su utvrđeni i primenjeni u prvih 25 tomova; 5. ko od kritičara treba da bude predstavljen u zasebnom tomu; 6. na koji način treba razvrstati i povezati kritičare u zajedničke hrestomatije (po generacijskoj, hronološkoj ili po poetičkoj srodnosti). U ovim radovima nije sadržan celovit i konačan naučni elaborat o nastavku edicije „Srpska književna kritika“ nego je predloženo više radnih varijanti, sa ciljem da se predstave otvorena pitanja sistematizacije i tipologizacije srpske savremene kritike i da se formulišu teorijski i metodološki problemi sa kojima se suočava savremena metakritika.
U prvi odeljak Zbornika svrstani su radovi koji se bave mestom i ulogom srpske književne kritike u evoluciji srpske književnosti (Stojan ?orđić), terminološkim i metodološkim pitanjima u sistematizaciji kritike (Marija Grujić), značajnim književnim istoričarima koji su izvršili periodizaciju celokupne srpske književnosti (Nenad V. Nikolić i Vladimir Gvozden).
Drugi, najobimniji odeljak Zbornika posvećen je proučavanju pojedinih tipova kritike. Obrađeno je šest karakterističnih tipova srpske književne kritike u drugoj polovini XX veka: estetička kritika (Igor Perišić), psihološka kritika (Kristijan Olah), komparatistička kritika (Milica Mustur i Marko Avramović), naučna kritika: medijevalisti (Jana M. Aleksić) i folkloristi (Mina ?urić), stvaralačka kritika: pisci kao kritičari (Milena Ilišević) i prevodilačka kritika (Aleksandra Mančić). Iako nepotpuna (nedostaju npr. istorijska i kulturološka kritika), ova tipologizacija je pouzdana i instruktivna za izradu konačnog elaborata o nastavku edicije „Srpska književna kritika“.
Treći odeljak Zbornika sadrži tekst o otvorenim problemima periodizacije srpske književnosti (Sava Damjanov) i o dometima srpske književne kritike u drugoj polovini XX veka (Aleksandar Jerkov).
Na projektu Kulturološke književne teorije i srpska književna kritika pripremljen je za štampu još jedan tematsko-problemski zbornik radova, u kojem su nastavljena, proširena i produbljena istraživanja započeta u ovom zborniku.

Prikaži više


2013; Broširani povez; ćirilica; 25 cm; 486 str.; 978-86-7095-195-2;