Rečnik imena – onomastikon : Petar Stevanović

Rečnik imena - onomastikon : Petar Stevanović
Petar Stevanović(autor)
Izdavač: Zavod za udžbenike – Beograd

Doseljavanjem naših predaka iz slovenske prapostojbine na balkanski prostor otpočela je dalekosežna primena strukture našeg onomastikona utemeljenog u slovenskoj prapostojbini, indoevropskoj zajednici naroda.
Stupajući u kontakt sa zatečenim stanovništvom i susedima koji su bili druge (paganske) vere i drugog kulturnog nivoa, uspostavljanjem i jačanjem kulturnih, ekonomskih i političkih veza rastao je međusobni jezički uticaj što se odrazilo na promenu strukture donetog Sistema slovenskih imena čija je semantika u jezicima indoevropskih naroda kojima smo do tada pripadali. Ubrzo po nas

eljavanju u današnje krajeve pod uticajem hrišćanske vere došlo je do hrišćanizacije svih naroda na tom području. Od tog doba pa sve do danas ovaj proces obogaćivanja našeg onomastikona neprestano traje.
Na prostorima Balkana ukrštale su se dve civilizacije deleći se postepeno na dve zone, jednu za drugu izloženu uticaju Istoka (Carigrada), a drugu Zapada (Rima). Naš narod je uglavnom od početka prihvatio uticaj Istoka. Nezavisno od usvojenog pravca hrišćanske religije i jedni i drugi dolazimo pod udar novog Sistema svetih (kalendarskih) imena koja potiču iz različitih slojeva mediteranskog onomastikona nastalog na vekovnom taloženju, imenske građe što svoje poreklo crpi iz izvorišta niza jezika mediteranskih naroda kao npr. aramejski, sirijski, hebrejski, egipatski, iranski, grčki, latinski i dr. Novozavetna religija, ponikla na Bliskom istoku pre 2.000 godina, usvojila je iz starozavetne literature, osim jevrejskih imena, još i aramejska, egipatska, sirijska kao i imena drugih naroda vezanih za to područje. Kasnije su tom onomastikonu Grci i Rimljani dali svoj doprinos…


2014; Tvrd povez; ćirilica; 27 cm; 442 str.; 978-86-17-18577-8;